Pragmatičan pristup diverzifikaciji partnera u međunarodnoj areni

Autor: prof. dr Ljubica Vasić, saradnica Saveta za strateške politike

Jedna od gorućih tema širom sveta jesu digitalna i fizička infrastruktura. Međutim, ove teme u Srbiji ne privlače dovoljno pažnje javnosti osim tek kao fraze. Recimo „nuklearne elektrane“ čiji reaktori proizvode električnu energiju nisu samo fraza. Digitalna „lična privatnost“ dovedena je u zabrinjavajući položaj. Ni saobraćajne kamere nisu svedene na nivo fraze koja se koristi u svakodnevnoj komunikaciji u medijima, na raznim portalima i društvenim mrežama, uopšteno govoreći. Međutim, ljudi zaboravaljaju da je kritična infrastruktura, kako fizička tako i digitalna, osetljivo područje za pragmatično strateško planiranje i može da dovede u pitanje nacionalnu bezbednost.

Kako bi vojska mogla da brani granice svoje zemlje mostovi bi trebalo da budu dovoljno jaki da mogu da podnesu teško naoružanje. S tim u vezi, potrebno je i da komunikacione linije budu pouzdane. Takođe, ukoliko želimo da zaposleni građani svih profila postižu što bolji učinak u svom radu neophodno im je obezbediti dobre puteve kojima bi brže dolazili na posao, dok bi njihove kancelarije trebalo da leti budu rashlađene, a zimi ugrejane.

Ukoliko se mudro sprovodi, politika otvorenosti prema vodećim svetskim silama omogućava malim državama da minimiziraju svoju zavisnost od njihovih interesa. U teškim vremenima ekonomija uvek stagnira i prati je visoka stopa nezaposlenosti. (Vasić, 2021) Potreba za pragmatičnom diverzifikacijom partnera je više nego izvesna. Kako bi privukle strane investicije, kompanije bi trebalo da znaju da njihov novac neće da bude proćerdan, preusmeren ili štaviše ukraden. Možda i više nego naoružanje ili čak više nego rakete različitog dometa, ove gorepomenute stavke postale su novo sredstvo modernog načina ratovanja. Ako neprijatelj može da nam isključi grejanje tokom zime, ukoliko može da zaustavi kretanje vojske ili da isključi telefonske linije onda isti taj neprijatelj poseduje više moći nego da u svakom gradu ima postavljenu svoju vojsku. Pri tom, manje ga košta.

Što se igre moći tiče, Rusija i Kina, kao i druge velike države, odmeravaju svoje snage sa Evrpskom unijom u Srbiji. Ovde treba istaći činjenicu da se Srbija obavezala na ispunjavanje neophodnih kriterijuma upravo započinjanjem pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Iz ovog razloga je uvek iznova neophodno pažljivo razmatrati sve aspekte procesa koji se odvijaju u međunarodnim odnosima jer se ti procesi odražavaju na Srbiju. Republika Srbija pokušava da balansira između interesa EU u celini, Kine, NATO, Rusije i SAD. (Vasić, 2021)

Naime, gorepomenute stavke predstavljaju nešto u šta Srbija treba da ulaže kako bi smanjila potrebu za dodatnom odbranom. Dakle, Srbija treba mudro da bira svoje partnere. Velike sile, posebno one kojima su navedeni gorući problemi zapravo sredstvo strateškog manipulisanja radi ostvarivanja svoje ekonomske odnosno političke koristi nauštrb slabijeg, imaju moć da nadgledaju fizičke i sajber napade usmerene na kritičku infrastrukturu upravo da bi zastrašili druge zemlje podvrgavajući javno mnjenje određene države svojim hirovima. Srbija se nalazi u delikatnoj situaciji uzevši u obzir značaj njenog geostrateškog položaja na Balkanu, te između ostalog i zbog svoje želje da pristupi Evropskoj uniji čije članstvo ističe kao svoj spoljnopolitički prioritet. Ima i onih koji Srbiju u tom stremljenju žele da spreče, pa kada Srbija napravi jedan korak napred, oni nas vrate dva koraka unazad. Primera radi, Evropska unija iznela je stav da bi trebalo da diverzifikujemo izvore nafte i gasa. S tim u vezi, Srbija bi posebno trebalo da ima u vidu kakvi projekti su u planu za implementaciju. Takođe, trebalo bi da kontroliše da li kompanije koje ulažu u energetske projekte zapošljavaju našu ili svoju radnu snagu, da li poštuju sve regulative propisane od strane države Srbije kako se država ne bi suočila sa još većom stopom korupcije.

Što se tiče normalizacije odnosa između Beograda i Prištine javljaju se i one preporuke nekih zapadnih institucija kao što je Centar za strateške i međunarodne studije iz SAD čiji su analitičari nedavno sugerisali potrebu za izradom nove strategije. Zapravo, njihova preporuka je da ta strategija treba da bude zasnovana na realnim političkim i ekonomskim mogućnostima i Beograda i Prištine i da bi trebalo da se proceni delotvornost posredovanja EU u normalizaciji odnosa, kao i skorašnjih unilateralnih diplomatskih aktivnosti SAD. Prema tome, odvojene ali paralelne putanje diplomatskog i ekonomskog angažovanja trebalo bi uspostaviti u pristupu normalizaciji odnosa tako da ovakvo angažovanje akcenat stavlja na unutrašnje reforme i regionalnu ekonomsku revitalizaciju, premeštajući fokus sa međusobnog priznanja. (Center for Strategic & International Studies, 2021)

Kada govorimo o ekonomiji, ruska zvanična razvojna pomoć implementira se kao bilateralna pomoć pod kontrolom Ministarstva za vanredne situacije. Ista ta pomoć se sprovodi i „kroz Savezne agencije za poslove i humanitarnu pomoć Zajednice nezavisnih država ili se usmerava kroz međunarodne multilateralne organizacije poput Svetske banke“. (Directorate-generale for External Policies, Policy Department, 2017) Nije pogrešno ako se kaže da promene u samom globalnom poretku, koje sa sobom nosi nadmetanje između demokratskih i nedemokratskih vrednosti, dovode do toga da velike sile odmeravaju svoje snage na prostoru Zapadnog Balkana (Rrustemi, De Wijk i drugi, 2019) Precizni podaci o razmeri ruske pomoći Srbiji „moraju se izvlačiti iz izveštaja Ministarstva finansija i novinskih izveštaja. Prema tim podacima čini se da je Rusija od 2012. obećala najmanje 1,21 milijardi evra za pomoć u infrastrukturnim projektima i direktnu pomoć budžetu. Ovde nije reč o bespovratnim sredstvima već o zajmovima“. (Directorate-generale for External Policies, Policy Department, 2017)

Bili smo svedoci posledica veoma rizičnih projekata koji su države stavljali u kompromitujući položaj širom Balkana, kako ekonomski tako i politički. Nedovoljna svest o bezbednosti, loše rukovođenje projektima, kao i politizacija istih, sve su to nuspojave različitih napora mešanja u unutrašnju politiku Srbije i to je ono što građanima smeta, o čemu primera radi svedoči nedavna eksplozija u fabrici Sloboda u Čačku.(https://www.slobodnaevropa.org/a/sloboda-cacak-fabrikaoruzjeksplozija/31318859.html) Primeri mešanja u unutrašnje stvari jedne zemlje zarad sticanja (privida) moći mogu da rezultiraju katastrofalnim neuspesima odnosno greškama u oblastima koje se odnose na naoružanje, na izgradnju nukleranih elektrana, cevovoda, na vodosnabdevanje i mreže za regulisanje drumskog saobraćaja, kao i na opremanje zgrade vlade ili bolnice. Takođe, ovi primeri predstavljaju direktne pretnje po život koje nikako ne smemo da ignorišemo.

Kada je reč o odnosu između Beograda i Vašingtona moglo bi da se kaže da su učinjeni određeni pomaci. SAD su u periodu između 2001. i 2017. godine pružile Srbiji pomoć od gotovo 800 miliona dolara kako bi podstakle ekonomski rast i motivisale rad na jačanju pravosudnog sistema. SAD su nastojale da ojačaju sopstveni odnos sa Srbijom produbljivanjem saradnje koja se zasniva na zajedničkim interesima. Trebalo bi istaći pomoć koju su SAD tada pružile srpskim vojnicima i izbeglicama. Isto tako bi trebalo istaći i projekte poput Crvenog krsta SAD-a i Medicinsku misiju doktora Rodžera Stronga (Vasić, 2021). Iako je ukupno gledano Rusija drugi po veličini trgovinski partner Srbije, od ukupne trgovine Srbije u 2016, svega 6,76% je bilo s Rusijom. Međutim, postoji definitivan trend rasta izvoza Srbije u Rusiju, čija je vrednost porasla za 352,7% od 2005. do 2016, iako je uvoz iz Rusije stagnirao, a trgovina u oblasti energetike čak zabeležila i oštar pad. (Directorate-generale for External Policies, Policy Department, 2017) Kina svoje političke interese ostaruje kroz ekonomske projekte pa tako Kina ulaže svoj kapital na sklapanje velikih ugovora u oblasti infrastrukture a od skora i u oblasti bezbednosti. S druge strane, interes Rusije odnosi se na energetsku politiku i obezbeđivanje spoljnopolitičke podrške za implementaciju velikih energetskih sporazuma. (Vasić, 2021)

Ovakva realnost omogućila je Srbiji da slobodno igra na kartu svoje neutralnosti, balansirajući između ove četiri sile sve dok se njihovi interesi na prstoru Srbije ne ukrste. (Vasić, 2021) Infrastruktura ima svoj životni vek i potrebno je da se što pre počne sa radom na njenom jačanju. Kompanije koje ne zadovoljavaju ni naosnovnije uslove u vezi sa zaštitom životne sredine, kao i druge važne uslove, dovode nas do toga da preispitujemo njihove namere. Posledice neispunjavanja uslova su vidljive i manifestuju se u vidu eksplozija ili crvene kiše. Stoga, mudar pristup ekonomskim pitanjima koja su od političkog i društvenog značaja u multipolarnom svetu sredstvo je odbrane kako granica države tako i njenog integriteta.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*